Rezultati ispitivanja znanja i svijesti o faktorima rizika, prevenciji i simptomima raka dojke

03. 10. 2020.

UDRUGA POGLED IZ NOVOG KUTA – LIFE

Rezultati ispitivanja znanja i svijesti o faktorima rizika, prevenciji
i simptomima raka dojke

Zagreb, 2020

SADRŽAJ:

1. Uvod
2. Ispitivanje vezano uz faktore rizika koji mogu izazvati rak dojke
3. Ispitivanje vezano uz primarnu prevenciju (životne navike i ostali faktori rizika)
4. Ispitivanje vezano uz sekundarnu prevenciju (pregledi)
5. Ispitivanje vezano uz simptome raka dojke
6. Ispitivanje vezano uz poznavanje pojma palijativne skrbi
7. Zaključak

1. Uvod

Rak dojke već je godinama najčešća vrsta raka kod žena te je broj novooboljelih u stalnom porastu. Prema zadnjim službenim podacima u 2017. godini od raka dojke oboljelo je 2767 žena (Izvor: HZJZ, Registar za rak, RH. Incidencija raka u Hrvatskoj 2017., Bilten 42, Zagreb 2020). Rak dojke je treći uzrok smrtnosti od raka kod žena i prema podacima iz 2018. godine u Hrvatskoj je od raka dojke umrlo 789 žena (Izvor: HZJZ, Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2018. godini, Zagreb 2019.).

Udruga Pogled iz novog kuta – life već niz godina provodi javno zdravstvene manifestacije s cijem jačanja svijesti o važnosti prevencija raka. Javno zdravstvena manifestacija koja je ciljano posvećena jačanju svijesti o važnosti prevencije raka dojke održava se svake godine u mjesecu listopadu i naziva se “Sačuvajmo zdrave dojke”. Tijekom svih naših akcija u suradnji s liječnicima nastojimo razgovarati s građanima te im prenijeti poruku o svim važnim faktorima rizika te važnosti primarne i sekundarne prevencije raka dojke. Međutim, ovo je prvi puta da provodimo sustavnu analizu o stvarnoj situaciji u Hrvatskoj glede poznavanja i primjene svih ključnih faktora za prevenciju raka dojke. Nadamo se da će ovo ispitivanje potaknuti i druge udruge i institucije u Hrvatskoj na provedbu ispitivanja za druga sijela raka.

Svrha ispitivanja:

Smanjiti broj novooboljelih i umrlih od raka dojke u Hrvatskoj

Ciljevi ispitivanja:

1. Utvrditi razinu znanja i svijesti o faktorima rizika, prevenciji i simptomima raka dojke
2. S obzirom na rezultate ispitivanja usmjeriti edukativne aktivnosti vezano uz prevenciju raka dojke na one segmente građana za koja postoji niža razina znanja i svijesti
3. Rezultate ispitivanja koristiti kao edukativni materijal o prevenciji raka dojke
Metodologija ispitivanja
Ispitivanje je provedeno tijekom 2019. i 2020. godine putem upitnika na uzorku od 240 žena različitih demografskih skupina

Demografska struktura ispitanica

Dobna struktura ispitanica

Obrazovna struktura ispitanika

2. Ispitivanje vezano uz faktore rizika koji mogu izazvati rak dojke
Ispitanicama je ponuđeno da zaokruže slova ispred onih faktora rizika za koje smatraju da mogu izazvati rak dojke. Svi ponuđeni faktori rizika mogu izazvati rak dojke.

Grafikon br.1 Analiza odgovora vezanih uz faktore rizika koji mogu izazvati rak dojke

Iz grafikona br.1 vidljivo je da žene nedovoljno poznaju faktore rizika koji mogu izazvati rak dojke. Najveći broj ispitanica (85,60 %) zaokružio je nasljedni faktor kao faktor rizika nastanka raka dojke, dok najmanje ispitanica (11,48 %) smatra da niska razina vitamina D može izazvati rak dojke. Činjenica je da nasljedni faktor predstavlja faktor rizika za mnoge vrste raka pa tako i za nastanak raka dojke, ali se procjenjuje da je od ukupnog broja novooboljelih od raka dojke za samo njih 5-10 % uzrok nasljedni faktor (izvor: www.breastcancer.org). Uz to na nasljedni faktor se ne može utjecati već ukoliko taj rizik postoji osoba treba češće obavljati preglede. Što se tiče vitamina D postoje brojne studije koje potvrđuju da žene s niskom razinom vitamina D imaju veći rizik od nastanka raka dojke. Vitamin D ima ulogu kontrole rasta normalnih stanica dojke i može zaustaviti rast stanica raka dojke. Najpouzdaniji načini stjecanja vitamina D su putem izlaganja sunčevoj svjetlosti te uzimanje vitamina D3 kao dodatka prehrani. Hrana bogata vitaminom D je: sardine, losos, školjke. Da bi se utvrdila točna doza uzimanja vitamina D3 svaka osoba bi trebala napraviti krvnu pretragu s ciljem utvrđivanja razine vitamina D u organizmu (izvor: www.breastcancer.org).

S druge strane, prema svim stručnim studijama faktori rizika koji značajno utječu na nastanak mnogih vrsta raka pa tako i rak dojke, a na koje pojedinac može utjecati, su faktori rizika vezani uz stil života (duhanski dim, alkohol, prehrana, tjelesna težina, tjelovježba). Ovo ispitivanje je pokazalo da je znanje o ovim faktorima rizika kao mogućim uzrocima raka nedovoljno, a to se naročito odnosi na konzumaciju alkohola (26,20 %), prekomjernu tjelesnu težinu i debljinu (24,20 %) te sjedalački način života (29,10 %). Sukladno procjeni Svjetske zdravstvene organizacije ukoliko bi se usvojile zdrave životne navike (zdrava prehrana, redovita tjelovježba, normalna tjelesna težina te izbjegavanje konzumacije duhanskog dima i alkohola) pojavnost raka (pa i raka dojke) bila bi manja za 30-50 %.

Vrlo mali broj ispitanica smatra da dob predstavlja faktor rizika za nastanak raka dojke (19,30 %). Međutim, statistike jasno govore da starija dob znači i značajno veći rizik od nastanka svih vrsta raka pa tako i raka dojke. Dakle, iako je dob faktor rizika na koji pojedinac ne može utjecati bitno je znati da je to značajan faktor rizika te da se svaki pojedinac s porastom dobi još više posveti zdravom načinu života te da češće obavlja preventivne preglede.

3. Ispitivanje vezano uz primarnu prevenciju (životne navike i ostali faktori rizika)
Ispitanicama je dano da odaberu jedan od ponuđenih odgovora vezano uz životne navike.

3.1. Pušenje cigareta

Grafikon br. 2. Analiza odgovora vezanih uz pušenje cigareta

Iz grafikona br. 2. vidljivo je da je 36,8 % ispitanica odgovorilo da puši cigarete svakodnevno ili ponekad. Iako se ovaj podatak iz upitnika razlikuje u odnosu na zadnje dostupne podatke za RH (Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj za 2014. – 2015. godinu) prema kojima svakodnevno ili povremeno puši 25,0 posto žena, oba podatka su zabrinjavajuća s obzirom na činjenicu da je duhanski dim jedan od glavnih uzročnika raka i drugih kroničnih bolesti. Duhanski dim se povezuje s nastankom čak 13 vrsta raka među kojima je i rak dojke. Duhanski dim sadrži mnoge kemijske tvari koji oštećuju DNA stanice, a što dovodi do stvaranja tumorskih stanica. Procjenjuje se da osobe koje puše cigarete imaju od 10-30% veći rizik od nastanka raka dojke u odnosu na one koje ne puše (Izvor. International Agency for Research on Cancer). Taj rizik se posebno povezuje uz mlađe žene koje nisu ušle u menopauzu (izvor: www.breastcancer.org).

3.2. Izloženost duhanskom dimu (pasivno pušenje)

Na pitanje su odgovarale ispitanice koje su na prethodno pitanje odgovorile da uopće ne puše cigarete.

Grafikon br. 3. Analiza odgovora vezanih uz pasivno pušenje cigareta

Iz grafikona br. 3 vidljivo je da je 69,80 % ispitanica koje nisu aktivni pušači izjavilo da su redovito ili ponekad izložene duhanskom dimu.
Prema relevantnim studijama smatra se da pasivno pušenje također može značajno povećati rizik od nastanka mnogih vrsta raka pa tako i raka dojke. Rizik od pasivnog pušenja cigareta posebno se povezuje sa starijim ženama u menopauzi (izvor: www.breastcancer.org).

3.3. Mjesto izloženosti duhanskom dimu (pasivno pušenje)

Grafikon br. 4. Analiza odgovora vezanih uz mjesto izloženosti duhanskom dimu

(pasivno pušenje)

Iz grafikona br. 4. vidljivo je da je daleko najveći broj ispitanica ( 72,41 %) koje nisu aktivni pušači izjavilo da su izložene duhanskom dimu u ugostiteljskim objektima.
Upravo zbog činjenice da se duhanski dim smatra glavnim faktorom rizika za nastanak mnogih vrsta raka pa i drugih teških bolesti Udruga Pogled iz novog kuta – life aktivno se zalaže osim za izradu i implementaciju učinkovitih programa prevencije i odvikavanja od pušenja i za potpunu zabranu uporabe duhanskih proizvoda u zatvorenim javnim prostorima, na dječjim igralištima, sportskim objektima te na događanjima masovnog karaktera.

Za razliku od Hrvatske mnoge države u EU kao što su: Irska, Engleska, Grčka, Bugarska, Malta, Španjolska i Mađarska uvele su potpunu zabranu pušenja cigareta u zatvorenim javnim prostorima, što znači i u svim ugostiteljskim objektima.

Potrebno je spomenuti Direktivu Europske unije Tobacco Products Direktive (2014/40/EU), koja se primjenjuje u zemljama Europske unije od 20.05.2016. godine, a cilj joj je poboljšati funkcioniranje internog tržišta duhana i povezanih proizvoda te istodobno osigurati visoku razinu zdravstvene zaštite za građane Europske unije. Hrvatska je implementirala određene odredbe navedene Direktive Europske unije iz 2014. godine ali nije uvela potpunu zabranu pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima (ugostiteljskim objektima).

3.4. Konzumacija alkohola

Grafikon br.5 Analiza odgovora vezanih uz učestalost konzumacije alkohola

Iz grafikona br.5 vidljivo je da najveći broj ispitanica (73,11 %) ne konzumira često ili uopće ne konzumira alkohol. Ovom prilikom u upitniku se nije tražio odgovor o količini i vrsti alkoholnih pića koja se konzumiraju.

Istraživanja pokazuju da kod žena koje konzumiraju alkohol postoji rizik od nastanka raka dojke. Alkohol može povećati razinu estrogena i drugih hormona koji se povezuju uz hormonski rak dojke. Alkohol također može povećati rizik od nastanka raka dojke oštećenjem DNA stanice.
Postoji više istraživanja koja povezuju alkohol s rizikom od nastanka raka dojke. Prema jednim istraživanjima žene koje konzumiraju tri alkoholna pića tjedno u odnosu na žene koje uopće ne konzumiraju alkohol imaju 15 % veći rizik od nastanka raka dojke. Rizik se povećava za 10% za svako dodatno piće (izvor: www.breastcancer.org). Prema drugim istraživanjima rizik od nastanka raka dojke raste kod žena koje konzumiraju 1-2 pića dnevno, uključujući pivo, vino i žestoka pića (Izvor: www.cancer.net)
Osim raka dojke konzumacija alkohola može izazvati još najmanje šest vrsta karcinoma (usta, gušterača, jednjak, grlo, jetra, debelo crijevo).
Hrvatska je po konzumaciji alkohola, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (konzumacija alkohola u 2016.), u samom svjetskom vrhu i nalazi se na sedmom mjestu iza Litve, Bjelorusije, Moldavije, Rusije, Rumunjske i Češke, dok se u EU nalazi na četvrtom mjestu iza Litve, Rumunjske i Češke.

3.5. Tjelesna težina

Grafikon br. 6. Analiza odgovora vezanih uz tjelesnu težinu

Iz grafikona br. 6. vidljivo je da 21,27 % ispitanica ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo.
Podaci iz ovog ispitivanja su puno bolji od podataka Svjetske zdravstvene organizacije prema kojima u Hrvatskoj 53% žena ima prekomjernu tjelesnu masu, dok debljinu ima 25% žena (izvor: HZJZ).
Ovakvi različiti rezultati mogu se tumačiti time da kod žena koje su sudjelovale u našem ispitivanju nisu provedena mjerenja tjelesne mase niti je utvrđen indeks tjelesne mase kao u ispitivanju Svjetske zdravstvene organizacije. Dakle, ženama je dano da se temeljem vlastite procjene svrstaju u određenu kategoriju tjelesne težine.
Mnoge studije potvrđuju vezu prekomjerne težine i pretilosti s povećanim rizikom od nastanka raka dojke (posebno nakon menopauze). Rizik nastaje uslijed toga što masne stanice stvaraju hormon estrogen te što je veća količina masnih stanica to se u organizmu stvara i viša razina estrogena koji onda utječe na razvoj i rast raka dojke. Isto tako, žene s prekomjernom težinom ili debljinom često imaju povišenu razinu inzulina u krvi, a što se također povezuje s nastankom raka dojke (izvor: www.breastcancer.org).

3.6. Tjelesna aktivnost
Ispitanicama su ponuđeni odgovori vezani uz tjelesnu aktivnost (npr. hodanje umjerenog ili jačeg intenziteta)

Grafikon br. 7. Analiza odgovora vezanih uz tjelesnu aktivnost
Iz grafikona br. 7. vidljivo je da 37,71 % ispitanica provodi minimalnu ili tjelesnu aktivnost kraću od 3 sata tjedno. S druge strane, još lošiju situaciju u Hrvatskoj prikazuju zadnja istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije (2015/2016) prema kojima samo 13 % žena provodi adekvatnu preporučenu tjelesnu aktivnost (minimalno 150 minuta aktivnosti srednjeg intenziteta tjedno). Dakle, prema tom istraživanju čak 87 % žena u Hrvatskoj se nedovoljno kreće (izvor: HZJZ).
Brojne studije pokazuju vezu između redovite tjelovježbe umjerenog ili jačeg intenziteta od 4 do 7 sati tjedno i smanjenog rizika od nastanka raka dojke. Tjelovježbom se kontrolira razina šećera u krvi te ograničava razinu inzulina u krvi, hormona koji može utjecati na rast i razvoj raka dojke. Isto tako, osobe koje redovito prakticiraju tjelovježbu imaju nižu razinu masnih stanica u organizmu što znači nižu razinu estrogena i manji rizik od nastanka raka dojke (izvor: www.breastcancer.org).
Osoba koja nije prakticirala tjelovježbu može početi s manjim intervalima (npr. 15 minuta hodanja dnevno) te onda polako povećavati vrijeme i intenzitet hodanja dok se ne dođe do 5 sati hodanja tjedno.

3.7. Konzumacija voća i povrća

Grafikon br. 8. Analiza odgovora vezanih uz konzumaciju voća i povrća
Iz grafikona je vidljivo da 43,7 % ispitanica ne konzumira voće i povrće svakodnevno. Svjetska zdravstvena organizacija preporuča svakodnevnu konzumaciju voća i povrća (do pet porcija) u cilju općenitog poboljšanja zdravstvenog stanja te smanjenja rizika od nastanka mnogih bolesti uključujući rak i kardiovaskularne bolesti. Prehrana zasnovana na voću i povrću također pozitivno utječe na održavanje normalne tjelesne težine, a što je također važan faktor u smanjenju rizika od nastanka raka dojke.
Prema studiji koju je provela Women’s Health Initiative (WHI) i koja je prezentirana na redovitoj konferenciji ASCO (American Society for Clinical Oncology) 2019. godine, žene (posebno one u menopauzi) koje svakodnevno konzumiraju voće i povrće te cjelovite žitarice imaju 21 % manji rizik od nastanka raka dojke u odnosu na žene koje konzumiraju hranu bogatu mastima.
Prema drugoj studiji mlađe djevojke koje konzumiraju hranu bogatu masnoćama imaju veći rizik od nastanka raka dojke u kasnijoj dobi (izvor: www.breastcancer.org).
Od povrća se posebno preporuča konzumacija kupusastog povrća (kupus, brokula, karfiol, prokulica, kelj),a od voća se posebno preporuča konzumacija bobičastog voća (borovnice, jagode, maline). Naravno, preporuka je konzumirati voće i povrće koje nije uopće ili je minimalno tretirano pesticidima.

3.8. Konzumacija crvenog mesa i mesnih prerađevina

Grafikon br. 9. Analiza odgovora vezanih uz konzumaciju crvenog mesa i mesnih prerađevina
Većina ispitanica (81,74 %) ne konzumira crveno meso i mesne prerađevine svaki dan što je svakako pozitivno s obzirom da Svjetska zdravstvena organizacija preporuča maksimalno izbjegavanje konzumacije mesnih prerađevina (šunka, slanina, salama, kobasice….) te izbjegavanje unošenja više od 500 grama crvenog mesa tjedno (govedina, svinjetina, janjetina….).
Prema studiji objavljenoj u International Journal of Cancer (2019.) konzumacija crvenog mesa (svinjetina, govedina, janjetina..) i mesnih prerađevina povećava rizik od nastanka raka dojke. S druge strane konzumacija mesa peradi taj rizik smanjuje.

3.9. Korištenje hormonske nadomjesne terapije

Grafikon br. 10. Analiza odgovora vezanih uz korištenje hormonske nadomjesne terapije

Od ukupnog broja ispitanica njih 22,92 % je izjavilo da su koristile ili koriste hormonsku nadomjesnu terapiju.
Žene koje su koristile ili koriste hormonsku nadomjesnu terapiju imaju veći rizik za nastanak raka dojke. Hormonsku nadomjesnu terapiju obično koriste žene u menopauzi da bi ublažile simptome kao što su napadi vrućine i umor te smanjile rizik od osteoporoze (izvor: www.breastcancer.org).
Postoji tako zvana kombinirana hormonska nadomjesna terapija koja sadrži estrogen i progesteron te terapija koja sadrži samo estrogen. Kombinirana terapija povećava rizik od nastanka raka dojke za oko 75 % čak ako se uzima kratko vrijeme. S druge strane, hormonska nadomjesna terapija koja sadrži samo estrogen također povećava rizik od nastanka raka dojke, ali samo ako se uzima duže od 10 godina (izvor: www.breastcancer.org).
Dakle, ukoliko je zbog jakih simptoma menopauze neophodno uzimati hormonsku nadomjesnu terapiju preporuka je uzimati ju kraće vrijeme i u što manjoj dozi. Žene koje su pozitivne na mutaciju gena BRCA1 i BRCA 2 i kojima je već dijagnosticiran rak dojke nikako ne bi trebale koristiti hormonsku nadomjesnu terapiju (izvor: www.cancer.net)
Kao općenita preporuka ženama s izraženim simptomima u menopauzi umjesto hormonske nadomjesne terapije preporuča se promjena u prehrani, tjelovježba, održavanje normalne tjelesne težine, akupunktura i meditacija.

3.10. Članovi obitelji oboljeli od raka dojke

Grafikon br. 11. Analiza odgovora vezanih uz članove obitelji ispitanica, koji su oboljeli od raka

Iz grafikona je vidljivo da kod velike većine ispitanica (77,73%) nitko od članova obitelji nije obolio od raka dojke što bi svakako trebalo predstavljati manji rizik od nasljednog raka dojke.

3.11. Testiranja na genske mutacije BRCA 1 i BRCA 2

a) Sve ispitanice

Grafikon br. 12. Analiza odgovora vezanih uz testiranje na genske mutacije BRCA 1 i BRCA 2 (sve ispitanice)
Od ukupnog broja ispitanica samo su njih pet provele testiranje na genske mutacije BRCA 1 i BRCA 2.
b) Ispitanice koje su odgovorile da im je netko u obitelji obolio od raka dojke

Grafikon br. 13. Analiza odgovora vezanih uz testiranje na genske mutacije BRCA 1 i BRCA 2 (Ispitanice koje su odgovorile da im je netko iz obitelji obolio od raka dojke)
Od ukupno 53 žene koje su odgovorile da im je netko iz obitelji obolio od raka dojke samo su 2 žena provela testiranje na genske mutacije BRCA 1 i BRCA 2.

Ovaj podatak svakako predstavlja problem u RH što znači da kod nas još uvijek nije uspostavljen sustav koji će omogućiti informiranje te savjetovanje i testiranje svim ženama za koje se utvrdi da postoji rizik od nastanka nasljednog raka dojke.
Smatra se da je nasljedni faktor (prenošenje mutiranih gena s roditelja na dijete) uzrok za 5 – 10 % slučajeva raka dojke.

3.12. Mjerenje razine D vitamina u organizmu

Grafikon br. 14. Analiza odgovora vezanih uz mjerenje D vitamina u organizmu
Velika većina ispitanica (86,38 %) nije nikad mjerila razinu D vitamina u organizmu.
Istraživanja potvrđuju da žene s niskom razinom vitamina D imaju veći rizik od nastanka raka dojke. Vitamin D može također imati ulogu u kontroli rasta normalnih stanica dojke kao i zaustaviti rast tumorskih stanica dojke (izvor: www.breastcancer.org).
Mjerenje razine vitamina D u organizmu provodi se jednostavnim testom iz krvi i svakako ga je potrebno napraviti kako bi se za svaku osobu posebno odredila prava doza vitamina D. Uzimanje prevelike doze vitamina D također nije dobro jer može dovesti od prevelike razine kalcija u krvi.

3.13. Korištenje vitamina D kao dodatka prehrani

Grafikon br. 15. Analiza odgovora vezanih uz korištenje D vitamina kao dodatka prehrani

Iz grafikona je vidljivo da 74,79 % ispitanica ne koristi vitamin D u obliku dodatka prehrani što niti ne iznenađuje s obzirom na prethodno prikazane rezultate mjerenja razine vitamina D u organizmu. Vitamin D može se aktivirati u organizmu izlaganjem suncu (npr. 3 x 15 minuta tjedno). Osim toga, vitamin D može se unijeti u organizam kao dodatak prehrani. Većina stručnjaka savjetuje uzimanje D3 oblika umjesto D2 oblika vitamina D. Preporuka je da svi ljudi uzimaju 600 međunarodnih jedinica (I.U.) vitamina D dnevno. Tipičan multivitamin sadrži 400 međunarodnih jedinica vitamina D. Hrana bogata vitaminom D je: losos, kamenice, sardine, skuša, ulje jetre bakalara. Ostala hrana koja sadrži nižu razinu vitamina D: mlijeko, neke vrste jogurta, neke vrste mlijeka od soje i soka od naranče.

4. Ispitivanje vezano uz sekundarnu prevenciju (pregledi)

4.1. Da li ste čuli za samo pregled dojki?

Grafikon br. 16. Analiza odgovora vezanih uz svijest o samo pregledu dojki

4.2. Da li znate da je samo pregled dojki korisna metoda za ranu detekciju raka dojke?

Grafikon br. 17. Analiza odgovora vezanih uz svijest o korisnosti samo pregleda dojki za ranu detekciju raka dojke

4.3. Da li znate kako obaviti samo pregled dojki?

Grafikon br. 18. Analiza odgovora vezanih uz znanje o načinu obavljanja samo pregleda dojki

4.4. Koliko često obavljate samo pregled dojki?

Grafikon br. 19. Analiza odgovora vezanih uz učestalost obavljanja samo pregleda dojki

Skoro sve ispitanice čule su za samo pregled dojki te znaju da je to korisna metoda za ranu detekciju raka dojke. Velika većina (85,71 %) ispitanica zna kako obaviti samo pregled dojki. S druge strane, veliki broj ispitanica (44,83 %) nedovoljno često obavlja samo pregled dojki, a 24,14 % ih uopće ne obavlja ovaj pregled.
Samo pregled dojki se smatra korisnom metodom koja ukoliko se kombinira s ostalim metodama pregleda (klinički pregled, UZV, mamogram, MR) može dovesti do ranijeg otkrivanja raka dojke (izvor:www.breastcancer.org)
Preporuka je da se samo pregled dojki obavlja jednom mjesečno kako bi žena što bolje upoznala svoje dojke, na vrijeme prepoznala određene promjene te se što prije javila liječniku. Moguće promjene se ne odnose samo na kvržice već i na izgled dojke, oblik, veličinu te na promjene vezane uz bradavice. Kod žena koje imaju menstruaciju pregled bi trebalo obavljati nekoliko dana od zadnje menstruacije kad su dojke najmanje napete. Žene koje nemaju menstruaciju mogu samo pregled obaviti na početku ili na kraju svakog mjeseca. Preporuka je pregled obavljati za vrijeme kupanja kada se kvržice najlakše otkriju. (izvor:www.breastcancer.org).
Važno je napomenuti da nisu sve promjene i izrasline koje žena može otkriti tijekom samo pregleda zabrinjavajuće jer je normalno da se dojke mijenjaju za vrijeme menstrualnog ciklusa. Izgled i osjećaj dojki se mijenja kroz godine.
Liječnika bi trebalo kontaktirati ukoliko žena napipa čvrstu kvržicu ili čvor blizu pazuha, uoči promjene kao što su zadebljanje i punoća različita od okolnog tkiva, rupice, nabore, izbočine na koži dojke, bradavice zaokrenute prema unutra, crvenilo, toplinu, oticanje i bol, osip.

4.5. Da li ste čuli za klinički pregled dojki?

Grafikon br. 20. Analiza odgovora vezanih uz svijest o kliničkom pregledu dojki

4.6. Da li znate da je klinički pregled dojki korisna metoda za ranu detekciju raka dojke?

Grafikon br. 21. Analiza odgovora vezanih uz svijest o korisnosti kliničkog pregleda dojki za ranu detekciju raka dojke

4.7. Klinički pregled dojki provodi?

Grafikon br. 22. Analiza odgovora vezanih uz znanje o tome tko provodi klinički pregleda dojki

4.8. Koliko često obavljate klinički pregled dojki?

Grafikon br. 23. Analiza odgovora vezanih uz učestalost obavljanja kliničkog pregleda dojki

Velika većina ispitanica čule su za klinički pregled dojki te znaju da je to korisna metoda za ranu detekciju raka dojke. Skoro sve ispitanice (95,60 %) zna da liječnik obavlja klinički pregled dojki. S druge strane, značajan broj ispitanica (44,49 %) vrlo rijetko ili uopće ne obavlja klinički pregled dojki. Klinički pregled dojki podrazumijeva ručni pregled dojki od strane liječnika. Ovim pregledom mogu se pronaći kvržice koje žena ne primijeti tijekom samo pregleda dojki. Dakle, neke promijene u dojkama sama žena teško može osjetiti te je potreban iskusan liječnik koji će te promijene primijetiti. Liječnik može primijetiti promjene na dojkama kao što su kvržice, zadebljanja, asimetrija (izvor: www.breastcancer.org)
Preporuka je da žene obavljaju klinički pregled dojki svake godine.

4.9. Da li ste čuli za mamografiju?

Grafikon br. 24. Analiza odgovora vezanih uz svijest o mamografiji dojke

4.10. Da li je mamografija korisna metoda za ranu dijagnostiku raka dojke?

Grafikon br. 25. Analiza odgovora vezanih uz svijest o korisnosti mamografije za ranu detekciju raka dojke

4.11. Koliko često obavljate mamografski pregled?

a) Ispitanice svih dobnih skupina

Grafikon br. 26. Analiza odgovora vezanih uz učestalost obavljanja mamografskog pregleda (dob 20-70+)

S obzirom da su na ovo pitanje odgovarala ispitanice svih dobnih skupina ne čudi rezultat od 51,50 % ispitanica koje nisu nikad obavile mamografski pregled. Naime, među ispitanicama se nalaza i žene mlađe od 50 godine koje sukladno Nacionalnom programu za rano otkrivanje raka dojke ne ulaze u skupinu za obavljanje mamografskog pregleda svake dvije godine.

b) Ispitanice u dobi od 50-70 godina

Grafikon br. 27. Analiza odgovora vezanih uz učestalost obavljanja mamografskog pregleda (dob 50-70 godina)

Skoro sve ispitanice čule su za mamografski pregled dojki te znaju da je to korisna metoda za ranu detekciju raka dojke. Ispitivanje je pokazalo da 73,68 % žena u dobi od 50 do 70 godina obavlja mamografski pregled svake odnosno svake dvije godine. Rezultat ispitivanja je bolji u odnosu na statističke podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prema kojima se u zadnjem ciklusu provedbe Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke u RH odazvalo 64 % žena u dobi od 50 do 70 godina. Dakle, postotak žena koje obavljaju mamografske preglede samostalno ili u sklopu Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva raste iz godine u godinu, ali još uvijek nije dostignut željeni odaziv od 75 %.
Mamografski pregledi se obavljaju već više od 50 godina i predstavljaju sigurnu i vrlo točnu metodu ranog otkrivanja raka dojke pomoću X zraka. Ne preporučuje se za žene mlađe od 40 godina zbog gustog tkiva dojki.

4.12. Da li ste ikad obavili ultrazvuk dojki?

Grafikon br. 28. Analiza odgovora vezanih uz obavljanje UZV pregleda dojki
Ultrazvuk spada u metodu slikovne dijagnostike kojom se zvučni valovi visoke frekvencije šalju u dojke i pretvaraju u slike na ekranu.
Ultrazvuk se najčešće koristi kao komplementarna metoda drugim testovima. Dakle, ukoliko se na dojci primijeti neka promjena fizičkim ili mamografskim pregledom ultrazvuk je najbolji način da se sazna da li je ta promjena čvrsta tvorba (npr. benigni fibroadenom ili rak) ili ispunjena tekućinom (npr. cista).
Ultrazvuk se posebno savjetuje kao metoda redovitog pregleda za žene mlađe od 40 godina koje nisu pogodne za pregled mamogramom zbog gustih dojki te za trudnice koje moraju izbjegavati X zrake.

4.13. Da li ste ikad obavili magnetsku rezonancu dojki?

Grafikon br. 29. Analiza odgovora vezanih uz obavljanje magnetske rezonance dojki
Magnetska rezonanca je tehnologija koja koristi magnete i radio valove za stvaranje detaljne slike tijela.
Magnetska rezonanca preporuča se kao metoda redovitog (godišnjeg) pregleda žena koje imaju veći rizik od nastanka raka dojke (oboljeli od raka u obitelji, mutacija određenih gena), za stjecanje više informacija nakon što je utvrđena sumnja mamografskim pregledom ili ultrazvukom.
Pošto se MR pregledom mogu promaći neki tumori koristi se zajedno s mamogramom ili ultrazvukom.

5. Ispitivanje vezano uz simptome raka dojke
Ispitanice su zamoljene da u upitniku zaokruže slova ispred onih simptoma za koje smatraju da mogu ukazivati na rak dojke

Grafikon br. 30. Analiza odgovora vezanih uz poznavanje simptoma koji mogu ukazivati na rak dojke

Skoro sve ispitanice (94,17 %) su odgovorile da pojava izrasline (kvržice) u dojci ili ispod pazuha može ukazivati na rak dojke. S druge strane, značajan broj ispitanica ne smatra da ostali navedeni simptomi mogu ukazivati na rak dojke. To svakako ukazuje na problem da žene koje zbog nepovezivanja određenih simptoma s mogućnosti ukazivanja na rak dojke najvjerojatnije odgađaju posjet liječniku što dovodi do opasnosti da im se zbog toga rak dojke otkrije u kasnijoj fazi kad je i mogućnost izlječenja puno manja.

6. Ispitivanje vezano uz poznavanje pojma palijativne skrb

Grafikon br. 31. Analiza odgovora vezanih uz poznavanje pojma palijativna skrb

Iz grafikona je vidljivo da jedan broj ispitanica (22,48 %) uopće nije čuo za pojam palijativne skrbi.
Ispitanicama je uz ovo pitanje postavljeno i otvoreno pitanje vezano uz definiciju palijativne skrbi. Skoro sve ispitanice definirale su palijativnu skrb kao brigu o umirućim pacijentima.
Definicija palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj nije u cijelosti usklađena s definicijom Svjetske zdravstvene organizacije prema kojoj se palijativna skrb odnosi na osobe oboljele od teške po život opasne bolesti te im se može pružiti u svakom trenutku odnosno u svakoj fazi bolesti. Dakle, palijativna skrb ne odnosi se samo na osobe s uznapredovalom bolesti odnosno na osobe u terminalnoj fazi bolesti. Cilj je da se palijativna skrb započne što prije nakon dijagnoze teške i po život opasne bolesti, kao što je npr. slučaj s dijagnozom raka, čime se znatno utječe na poboljšanje kvalitete života kao i na učinkovitost procesa liječenja pacijenata.

Zaključak:

Ispitivanje je pokazalo da u Hrvatskoj žene nedovoljno poznaju sve faktore rizika koji mogu izazvati rak dojke. Najveći broj žena (90%) smatra da nasljedni faktor uzrokuje rak dojke dok značajno manji broj žena smatra da ostali faktori rizika mogu izazvati rak dojke. To je posebno zabrinjavajuće u pogledu faktora životnog stila (duhanski dim, alkohol, prehrana, tjelesna težina, tjelovježba), koji se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji smatraju glavnim faktorima rizika od nastanka raka (pa tako i raka dojke) te na njih svaki pojedinac može utjecati.
Što se tiče primarne prevencije može se zaključiti da razina svijesti kod žena u RH o važnosti zdravih životnih navika nije na zadovoljavajućoj razini, a to se posebno vidi po relativno visokoj izloženosti duhanskom dimu (aktivni i pasivni pušači), nedovoljnoj tjelesnoj aktivnosti te slaboj konzumaciji voća i povrća. Isto tako, vrlo malo žena u RH mjeri i konzumira vitamin D u organizmu. Vrlo mali broj žena, kojima je netko od obitelji obolio od raka dojke, provodi testiranje na mutaciju gena BRCA1 i BRCA 2 što znači da kod nas još uvijek nije uspostavljen sustav koji će omogućiti informiranje te savjetovanje i testiranje svim ženama za koje se utvrdi da postoji rizik od nastanka nasljednog raka dojke.

U području sekundarne prevencije utvrđeno je da značajan broj žena u RH ne provodi dovoljno često ili uopće ne provodi samo pregled i klinički pregled dojki. S druge strane, sve veći broj žena u RH (u dobi od 50 do 70 godina) obavlja mamografski pregled samostalno ili u sklopu Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke te ultrazvuk dojki.

Žene u RH nedovoljno poznaju sve moguće simptome raka dojke. Najviše njih (97,30 %) smatra da pojava izrasline (kvržice) u dojci ili ispod pazuha može ukazivati na rak dojke. S druge strane, značajan broj žena ostale simptome ne povezuje uz nastanak raka dojke što može dovesti do odgađanja posjeta liječniku i otkrivanja raka dojke u kasnijoj fazi kad je i mogućnost izlječenja puno manja.

Određeni broj žena u RH uopće nije čuo za pojam palijativne skrbi, a velika većina smatra da palijativna skrb podrazumijeva brigu o umirućim pacijentima. Definicija palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj nije u cijelosti usklađena s definicijom Svjetske zdravstvene organizacije prema kojoj se palijativna skrb odnosi na osobe oboljele od teške po život opasne bolesti te im se može pružiti u svakom trenutku odnosno u svakoj fazi bolesti. Dakle, palijativna skrb ne odnosi se samo na osobe s uznapredovalom bolesti odnosno na osobe u terminalnoj fazi bolesti.
U Republici Hrvatskoj potrebna je i dalje raditi na sustavnoj edukaciji žena o rizicima, primarnoj i sekundarnoj prevenciji, kao i simptomima raka dojke.